Entuzijasti i zanesenjaci nogometne igre u Veloj Luci tridesetih godina prošlog stoljeća bili su tadašnji studenti braća Vučetić, Vladislav i Ljubo, te Nikola Mikulandra. 1932. godine osnivaju nogometni klub i daju mu ime "Hajduk". Vladislav Vučetić bio je prvi predsjednik, a Nikola Mikulandra tajnik kluba.
Prvi sastav NK "Hajduk" bio je: Ljubo Vučetić, Petar Žuvela Slave, Kuzma Tasovac, Anto Joković, Spasoje Grego, Ljubo Bačić, Drago Lovričević, Petar Žuvela Antica, Ljubo Žuvela Gugi, Srećko Šimunović i Perica Surjan.

Igralo se po običaju po raznim ledinama, štradama, te na današnjoj "Veloj rivi". Zbog kratkoće (dužine i širine) terena, momčad je nastupala sa 7, 9 i 11 igrača. I u to doba postojali su današnji običaji: svađa, tuča, prekid utakmice čemu su doprinosila štura pravila suđenja i nepoznavanje istih. Igralo se loptom zvanom "krpaš" i mjehurom od svinje.

Sve do početka II svjetskog rata igralo se uglavnom iz zabave. U to vrijeme na otoku su postojala samo dva registrirana kluba, naš "Hajduk" i NK "Zmaj" iz Blata pa nije bilo moguće osmisliti natjecanja.


1950. - gostovanje u Jelsi: JELSA - HAJDUK (1:4)

Na razvalinama II svjetskog rata, koji mnogi igrači nisu preživjeli, započinje izgradnja novog nogometnog igrališta u uvali Bobovišća. Na svečanom otvaranju 24. lipnja 1946. godine, bilo je oko 2.000 stanovnika Vele Luke. Narodna glazba i slet omladine uveličali su svečanost, a u utakmici su snage odmjerili "Hajduk" i "Zmaj". Za "Hajduk" su nastupili: Vlade Žuvela Tanger, Perica Surjan (kapetan), Petar Žuvela Antica, Ljubo Žuvela Gugi, Surjan Dragutin, Franić Barčot, Petar Oreb, Dinko Prižmić Ćirko, Ivan Šeparović Imbre, Dane Šeparović Dole i Ante Šeparović Musa.
Te 1946. godine NK "Hajduk" registriran je u Nogometnom savezu Split. U isto vrijeme počinje se službeno natjecati sa klubovima NK "Zmaj" Blato, NK "Jadran" Smokvica", NK "Korčula" Korčula, NK "Omladinac" Lastovo, NK "Faraon" Trpanj, NK "Grk" Potomje, NK "Rat" Kuna, NK "Jelsa" Jelsa, NK "Hvar" Hvar, NK "Jadran" Komiža i NK "Jadran" Starigrad. Do odredišta na otocima i Pelješcu putovalo se brodovima (leutima) jer je cestovni promet bio loš, a trajekt nije plovio.


1952. - gostovanje u Splitu: ŽELJEZNIČAR Split - Hajduk (0:3)


1957. godine širi se brodogradilište "Greben" i zauzima igralište u uvali Bobovišća. U vremenu od 1957. do 1961. "Hajduk" se nije natjecao u kontinuitetu, a neke utakmice je igrao na stadionima van Vele Luke. Zato 1961. godine započinje izgradnja nogometnog igrališta na Močnom lazu, gdje je i današnji stadion. Igralište se gradi dobrovoljnim akcijama svih sportaša i ostalih entuzijasta Vele Luke. Dužina novoizgrađenog igrališta bila je 72 x 45 m, a jedna poljska kućica je služila kao svlačionica.


1961. - igralište NK "Hajduk"

 

 
  1/2  

 

velaluka.info - infogr@f tel. 020 814 144