Uz pojedine blagdane bili su vezani određeni pučko-crkveni običaji.
Tako su na blagdan sv. Josipa, zaštitnika župe i mjesta, župnik susjednog Blata (pleban) i obje bratovštine (Sv. Vincence i Svih svetih) počasni gosti velolučke župe i sudjeluju u crkvenim svečanostima. Blatska župa bi uzvratila na blagdan sv. Vincence, zaštitnice Blata.

Na blagdan sv. Ivana Krstitelja održava se sveta misa u srednjevjekovnoj crkvi
sv. Ivana od Gradine. Iza mise je blagoslov trava (levanda, dešpij, ružmarin), koje naberu pobožne žene. Župnik nakon mise poškropi puk i ljekovite trave. Po starom običaju puk u Gradinu dolazi brodicama, barkama i brodovima okićenim cvijećem, trobojnicama, harmonikašem, glazbom i pjevačkim društvom. Poslije mise je narodno slavlje uz ples, igranje narodnih kola popraćeno svirkom glazbe i pjesmom ("Rascvalo se cviće od bršćana na Glavici svetog Ivana"). U današnje vrijeme tradicija se nastavlja organiziranjem veslačkog natjecanja, ragate sv. Ivana.
Na blagdan Gospe od Karmena brodicama se dolazilo u Poplat na misu u istoimenu crkvu, koju je krajem prošloga stoljeća izgradila obitelj Petković-Kovač. Uz blagdan sv. Cecilije, zaštitnice glazbe, velolučki su glazbari i pjevači pjesmom i svirkom obilazili mjesto i bili gosti na svečanom ručku kod velolučkog župnika.
Uz Badnji dan je vezan običaj blagoslova kuća po ustaljenom redu i određenom ritualu. Također na Badnjak, Staro lito i vižiju Tri kralja grupe pjevača su "navišćovale po kućah" pjevajući božićne pjesme. Taj običaj sačuvan je do današnjih dana.

Za Veli petak kreće pokornički ophod bratima s križem i vjernika bez svećenika u Procesijun po gorah. Škrgitavnicama i barabanima obljavljivao se početak. Procesija je u to vrijeme išla noću. Kreće se iz crkve matice uz pjesmu "Skupite se svi narodi" s određenim itinerarom i postajama (križevi u polju i na raskrižjima te crkve u mjestu i bližoj okolici), a povratak je u ranu zoru u maticu crkvu. U tim se vremenima njegovao običaj iluminacije Pinskog rata ("picun") na Veli petak, stavljanje bora na Lučicu i druge prometne ulice te pucanje iz mužara. Danas je ostao sačuvan običaj liturgijske procesije u večernjim satima, uz svijeće i lovoriku, te obavezne škrgitavnice i barabane kojima se završava molitva kod križa, na Lučici i na Guvnu.

Na vižiju svetog Ivana i svetog Petra po gumnima u mjestu, palili su se krijesovi (vatre) od ranije ubranog smilja i mirisnog bilja te više puta preskakali kako bi se vatrom i dimom otjerale "nečiste sile". Taj običaj sačuvan je do danas. Na veliko dječje veselje "kadi" se još i na vižiju Tjelova i vižiju svetog Ante.

Uz stare plesove: tanac, trepavica, traškun, vrtajica, koji su se redovito izvodili u pokladno vrijeme, u Veloj Luci se u prošlom stoljeću izvodila i viteška igra kumpanija.

 

 


velaluka.info - infogr@f tel. 020 814 144