Crkve i kapelice u Veloj Luci i njenoj bližoj okolini svjedoče ne samo pobožnost ovoga puka te spremnost da se kao zajednica i kao pojedinci, odnosno obitelji žrtvuju za gradnju svetišta, nego želju i nastojanje da svome mjestu priskrbe lijepe, vrijedne građevine uređene umjetninama. Iako je većina crkava iz novijeg vremena, one daju i dodaju ono što su neka starija naselja ranije imala: spomenike koji doprinose saznanjima o jednom vremenu, ljudima, kulturi.

Treba naglasiti da je upravo izgradnja župne crkve bila svojevrsni završetak ili bolje reći zaokruživanje mjesta Vele Luke koje je, kako isprave nepobitno dokazuju, živjelo i razvijalo se već od 1500. godine kada su ovdje podizane gospodarske i stambene kuće imućnih posjednika iz Korčule, uz njih nedugo potom i skromne kuće njihovih radnika, poljodjelaca.

Tim prvim stalnim stanovnicima Vele Luke, tada doduše još malobrojnim, zacijelo je bilo i važno i potrebno imati u blizini crkvu ili barem kapelu u kojoj će se sastajati na nedjeljom i blagdanskom bogoslužju. To ih je sigurno još više učvršćivalo kao zajednicu i vezalo za ovaj kraj. Vjerojatno je upravo stoga uskoro sagrađena crkvica sv. Vicenza Fererskog koju, kako natpis na njoj svjedoči, podiže plemić Zmajko (Ismaelis) 1589. godine.

Vremenom, naročito u 19. stoljeću, nakon izgradnje velike župne crkve sv. Josipa, nastaju u Veloj Luci i njenoj blizini brojne obiteljske odnosno zavjetne kapele i crkve.

Međutim u okolini Vele Luke, podalje od njena naseljena dijela već mnogo ranije sazidano je nekoliko crkvica, a ovdje spominjemo samo one do danas sačuvane i u kultu.

Korišteni djelovi tekstova dr. Alene Fazinić iz zbornika "Vela Luka ne putu samosvojnog razvoja",
grupa autora, Vela Luka, 2000.

 


velaluka.info - infogr@f tel. 020 814 144